x
5. ŠKVER ART PROJEKT
eksperimentalna i rubna umjetnost u brodogradilištu
Mali Lošinj, 4–14.6.2014

Malološinjsko brodogradilište i ove će se godine, u periodu od 4. do 14. lipnja, pretvoriti u kreativnu oazu petog po redu međunarodnog umjetničkog projekta - ŠKVER. Tih će dana brodogradilište brojati čak četrdeset osoba više, pristiglih iz Hrvatske i inozemstva (Slovenija, Srbija, Švedska, Francuska, Portugal, SAD…) Interdisciplinarnost je jedna od karakteristika ovoga projekta, tako da će od zastupljenih medija biti prisutni animacija i video, nezavisni strip i ilustracija, murali i street/art, fotografija, glazba i novi mediji.

Kao i svake godine, naglasak je na proces stvaranja, a fokus na rubnim i eksperimentalnim vidovima umjetničkog izražavanja koji će ŠKVER učiniti mjestom spontane suradnje, brodogradilište umjetničkom oazom, javne prostore poprištem umjetničkih intervencija i interakcije s otočanima, a umjetnost sastavnim dijelom otočke svakodnevice. Gostujući umjetnici, inače sudionici progresivne internacionalne umjetničke scene, na deset će dana uskladiti svoje eksperimentalne prakse s ritmom otoka, svoje ateljee zamijeniti će halama škvera, a galerijske prostore otočkim ambijentima s publikom koja je već naučena očekivati neočekivano.

O Škverskom potencijalu inkluzivnosti i ove će godine svjedočiti umjetničke intervencije u tipične otočke manifestacije kao što su ribarska fešta i boćanje, a osim toga, bogat program uključivat će projekcije eksperimentalnog videa i animacije na raznovrsnim lokacijama, prezentacije gostujućih umjetnika i umjetničkih projekata, sajam knjiga i plakata, edukativne radionice te tradicionalnu završnu feštu na Otvorenim vratima ŠKVER-a, gdje se uz novonastale radove, performanse i koncerte pruža jedinstvena prilika zaviriti u prostore još uvijek aktivnog remontnog brodogradilišta Mali Lošinj.



SPONZORI / SPONSORS
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Primorsko–goranska županija
Lošinjska plovidba Brodogradilište
Grad Mali Lošinj
Uvala Poljana d.o.o.
Jadranka hoteli
Turistička zajednica Grada Maloga Lošinja
Chalvien restoran

PODRŠKA I SUDJELOVANJE / SUPPORT AND COLLABORATION
Udruga Kreativno sklonište, Udruga Idem i ja, ribari Maloga Lošinja, Boćarski Klub Lošinj, Foto studio Nadir Mavrović, Gradska knjižnica i čitaonica, Lošinjski muzej, Komunalne usluge Cres – Lošinj, SRD Udica, Udruga Mali Greben, Puhački orkestar Josip Kašman i mnogi drugi pojedinci!

MEDIJSKI SPONZOR / MEDIA SPONSOR
Vizkultura.hr
Radio Lošinj – Radio Jadranka
Subsite.hr

x

UMJETNICI / ARTISTS:
Aidan Koch, Alexander Stewart, Anna Ehrlemark, Boštjan Čadež, Bruno Tolić, Davor Sanvincenti, Delphine Chauvet, Dunja Janković, Ema Ema Ema, Emelie Rondahl, Emir Šehanović, Goran Škofić, Igor Bezinović, Igor Hofbauer, Jason Leivian, Jelena Mijić, Johanna Marcade, Josip Bolonić, Lilli Carré, Lina Rica, Lisa Mangum, Luka Knežević-Strika, Marijan Crtalić, Marko Golub, Marko Salapura, Mathieu Desjardins, Miron Milić, N. Mihaljević / Soft Temple II, Petja Grafenauer, Sretan Bor, Vladimir Lenhart, Vana Gaćina, Željko Bašković.

RADIONICE / WORKSHOPS:
4.–14. 6. Radionica dokumentarne fotografije: Otok i Škver, voditelj Luka Strika Documentary photography workshop: Island and Škver, led by Luka Strika

4.–14. 6. Radionica Škver u krupnom planu: vježbanje kritikog pogleda i kreativnog pisanja o umjetničkim praksama Škvera, voditeljica Petja Grafenauer Škver Closeup: exercising critical perspective and creative writing about art praxis of Škver, led by Petja Grafenauer

11. 6. Radionica animacije, voditelji Alexander Stewart i Lilli Carré / Animation workshop, led by Alexander Stewart i Lilli Carré


7. 6. SUBOTA / SATURDAY

19.00–02.00
Luka Sv Martin / St Martin Port

ŠKVER feat. RIBARSKA FEŠTA / ŠKVER feat. FISHERMEN'S FIESTA

Otočke tradicije vs umjetničke intervencije. Ribarske koće, brodice i lukobrani u kreativnim rukama gostujućih umjetnika. Ribarska mreža puna srdelica, špigeta, briškule, trešete, harmonike, vina i ponešto iznenađenja. Uz more, s morem i na moru. / Island traditions vs. art interventions: piers and fishermen's boats in the creative hands of visiting artist. Fishing net full of sardines, traditional card games, accordions, vine and a few surprises. By the sea, with the sea and on the sea. Gostujući umjetnici / Visiting artists: Davor Sanvincenti, Lina Rica, Boštjan Čadež, Željko Bašković


8. 6. NEDJELJA / SUNDAY

21.30–23.00
Luka Mali Lošinj, kod Velopina / Mali Lošinj harbour, next to Velopin

FLOAT ON plutajuće kino / floating cinema
Projekcije eksperimentalnih videa sa video labela UNDERVOLT & CO (SAD) Screening of the experimental videos from the UNDERVOLT & CO video label (US)
Polazak u 21.30 sa Nove rive (ispred autobusne stanice) u raznoraznim plovilima / Departure from Nova Riva (in front of bus station) at 9.30 pm in various vessels


10. 6. UTORAK / TUESDAY

18.00–00.00
Boćalište na Zagazinama / Bocce playground at Zagazine

TURNIR U BOĆANJU / BOCCE TOURNAMENT
Natjecanje timova sastavljenih od umjetnika, škverana i profesionalnih igrača boća. Navijanje na najjače. / Teams made out of artists, shipyard workers and professional bocce ball players. Cheerleading wanted!


11. 6. SRIJEDA / WEDNESDAY

09.00–13.00
TINEL knjižara i galerija, Trg RH 7 / TINEL, bookstore and gallery, Square RH #7

Radionica animacije, besplatna i otvorena javnosti, voditelji: Alexander Stewart i Lilli Carré (Chicago, SAD) Animation workshop, free and open to public, led by Alexander Stewart i Lilli Carré (Chicago, US)

19.00–00.00
Ribarnica / Fishmarket

Sajam umjetničkih knjiga i postera (od 19h) + projekcije festivala animacije EYEWORKS (Chicago) i radova nastalih na radionici animacije (od 22h) / Art book and poster fair (from 7pm) + screening of the EYEWORKS festival of animation (Chicago) and the works made at the animation workshop (from 10pm)


13. 6. PETAK / FRIDAY

21.30–23.30
Gradska knjižnica i čitaonica, ljetna pozornica / City library, Outdoor stage

SHOW OFF
Predstavljanje umjetničkih festivala, projekata i kolektiva / Presentation of art festivals, projects and collectives

Festival Željezara (Sisak) * Međunarodni festival dizajna Dan D (Zagreb) * Festival nezavisnog stripa NOVO DOBA i FIJUK mreža (Beograd) * fotografski kolektiv Belgrade Raw (Beograd)* Festival eksperimentalnog stripa i narativne umjetnosti THE PROJECTS (Portland, OR, SAD) / Iron Works Festival (Sisak) * DAN D festival of design (Zagreb) * NOVO DOBA festival of nonaligned comics and FIJUK network (Belgrade) * Belgrade Raw, photography collective (Belgrade) *THE PROJECTS, festival of experimental comics and narrative arts (Portland, OR, USA)


14. 6. SUBOTA / SATURDAY

19.00–00.00
Brodogradilište Mali Lošinj / Shipyards of Mali Lošinj

OTVORENA VRATA ŠKVERA / OPEN DOORS OF THE SHIPYARDS

Predstavljanje i vođeni obilazak novonastalih radova, instalacija, skulptura i murala, uz cjelovečernji program eksperimentalne glazbe, spontanih performansa i projekcija. Nezaobilazno druženje umjetnika, radnika i posjetitelja uz roštilj i vino. / Presentation and a guided tour of newly created artwork, installations, sculptures and murals over the evening program full of concerts, performances and other actions, where artists, workers and visitors are mingling over barbecue and vine.


***Sva događanja su besplatna***
***Free entry to all events***
x
POVIJEST BRODOGRADILIŠTA
ŠKVER! povijest

BRODOGRADILIŠTE u Malom Lošinju dio je poduzeća Lošinjska plovidba Holding dd, Mali Lošinj. Lošinjska plovidba osnovana je 1958. godine, a obuhvaćala je tri osnovne djelatnosti, tri organizacije udruženog rada (OOUR): Brodarstvo, Brodogradilište i Turizam. Nakon pretvorbe društvenog vlasništva izvršena je nova registracija poduzeća koja glasi: Lošinjska plovidba-holding, dioničko društvo, koje je potupuni vlasnik LP Brodarstva doo, Brodogradilišta doo i LP Turizam doo.


BRODOGRADILIŠTE U MALOM LOŠINJU – POVIJESNE ETAPE

2010. godine navršava se 160 godina neprekidnog djelovanja ovog brodogradilišta.

Kratki prikaz povijesnih etapa lošinjske brodogradnje, posebno sadašnjeg Škvera, može poslužiti i kao inspiracija umjetnicima.

Brodogradanja i popravak brodova na otoku Lošinju veoma su stari i ne postoji otok na Hrvatskom Jadranu koji je u svojoj povijesti pokazao toliku djelatnost u brodogradnji kao otok Lošinj. Na mjestu današnjeg brodogradilišta radi se 160 godina, od dana kada je Marko Martinolić Kolonić napustio Siksta Katarinića i podignuo 1850.g. Vlastiti škver za gradnju drvanih jedrenjaka.

Prvi lošinjanin koje se spominje kao brodograditelj (kalafat) bio je Šimun Kovačić, 1596.g. u Velom Lošinju, gradeći ribarske barke.

Nakon propasti Venecije, pod čijom je vlašću bio Lošinj, s jednog škvera u Velom Lošinju, 1799.g. porinut je brigantin (jedrenjak sa dva jarbola, na prvom tri križna jedra, na krmenom sošno i križno jedra) "Commercio" od oko 350 tona nosivosti, a za brodarsko poduzeće osmorice građana. Bio je to prvi veliki brod sagrađen na jednom kvarnerskom otoku.

Snažnom razvoju lošinjskog pomorstva nanešen je težak udarac za Napoleonovih ratova, a brodogradnja je oživjela tek 1824.g. kad je u Malom Lošinju, u škveru Siksta Katarinića, sagrađen brigantin "Prvi Lošinjanin" (Primo lussignano) od 300 t, a zatim i nava, veći trgovački jedrenjak sa 3 jarbola s križnim jedrima. Na tom, tada jedinom brodogradilištu na Lošinju, u idućih je 20 godina sagrađeno 36 brodova.

Poslije 1845.g. Osniva se u Malom Lošinju šest brodogradilišta od kojih je najznačajnije bilo ono Marka Martinolića osnovano 1850.g., koje u povijesnom slijedu radi do danas. Na njima je samo u devet godina sagrađeno 49 brodova (sa 18300 tona nosivosti). Uz veće škverove bile su kovačnice i različite radionice-drvodjeljska, za izradu jedrilja i užadi i druge, a obavljali su se i poslovi oko naoružavanja brodova, tako da je lošinjska brodogradnja imala sve za gradnju i opremu brodova. Tada se grade i veći jedrenjaci od 500 t.

Uspon lošinjske brodogradnje nastavio se do 1880. , a vrhunac njezina rasta bio je 1869. kada se u samo tri godine sagradilo 45 brodova, većinom jedrenjaka preko 500 t nosivosti, a dva sa više od 1000 t. U brodogradnji je bilo zaposleno preko 650 radnika. Lošinjski brodovlasnici puni optimizma naručuju nove i veće brodove, pa se nastavljaju zlatne godine lošinjske brodogradnje, te je u 10 godina (do 1880.) sagrađeno 99 brodova (sa 67000 t nosivosti), od kojih 24 preko tisuću tona.

Najveći među njima bio je jedrenjak tipa nave Imperatrice Elisabetta sa 2500 t, porinut 1875. ujedno najveći brod sagrađen na Lošinju. Grad Mali Lošinj ima tada 6000 stanovnika.

Nakon tog sjajnog razdoblja lošinjske brodogradnje, zajedno sa močnim lošinjskim brodoarstvom, počinje nazadovati nalazeći se u krizi zbog sve veće konkurencije parobrodarstva i izgradnje Sueskog kanala. Najstarije Katarinićevo brodogradilišta palo je pod stečaj, a ostala redom obustavljaju rad, tako da je 1895. sagrađen posljednji jedrenjak. Mnogi pomorci odlaze u Trst, Veneciju, a mnogi stanovnici u Ameriku.

Od potpune propasti lošinjsku brodogradnju spasilo je brodogradilišta Marka Martinolića u kojem su građeni brodovi, ne samo za domaće brodovlasnike, nego i za strane naručioce. Njegov sin Nikola preuredio je škver za gradnju željeznih jedrenjaka, a kasnije i malih parobroda, te je u posljednjem desetljeću 19. st.sagradio 29 parobroda. To brodogradilište je početkom 20.stoljeća gradilo parobrode, motorne brodove i motorne jedrenjake te jahte. Do 1. svjetskof rata sagrađeno je 50 plovila, najviše parobroda od 40 – 80 metara, a najveći "Beograd" imao je 864 tone. Po navigacijskim svojstvima nisu zaostajali za onima sagrađenim u većim brodogradilištima, a neki su preživjeli i plovili i poslije oba svjetska rata. Škver je upošljavao oko 400 radnika.

Pod talijanskom vladavinom, između dva rata, lošinjska brodogradnja životari sa dva škvera-Martinolićevo i Piciničevo. Dok je prije 1.svj.rata (pod austrijskom vlašću) u njima radilo 600-700 radnika, tada se njihov broj kreatao 50-60 osoba. Nakon oslobođenja otoka, poslije II svj. Rata, 1945 godine, i priključenja hrvatskoj domovini, spajaju se brodogradilišta Martinolić i Picinić i njihovom nacionalizacijom nastalo je 1948. godine Brodogradilišta Lošinj. Uložena su znatna sredstva za modernizaciju škvera pa se grade nova postrojenja: hale s natkrivenim navozima, mehanička radionica, središnje skladište, novi strojni park. Brodogradilište se specijaliziralo u gradnji putničkih i teretnih brodova do 1000 brt, hidroglisera, minolovaca laminiranih konstrukcija, ribarskih brodova, sportskih čamaca i jedrilica. U zajednici s poduzećem Kvarner-Express iz Opatije gradi se marina za brodice.


RAZVOJ BRODOGRADILIŠTA OD 1973. DO 2010.

1973. g. Lošinjska plaovidba se sjedinjuje s brodogradilištem i turizmom tvoreći radnu organizaciju s tri OOR-a. Brodoarstvo je te godine posjedovalo 24 broda s 57000 dwt i upošljavalo 651 radnika (2008. 11 brodova sa 277000 dwt).

Brodogradilište je zapošljavalo 148 radnika. Iz Rotterdama dotegljen je u ML plutajući dok dužine 129 m, te 6000 t podizne moći. Započeo je novi razvojni ciklus pretvaranjem brodogradilišta u remontno poduzeće. Škver doživljava dugotrajni snažni razvoj. U slijedećim godinama izgrađen je pristupni molo za dok, a ispred brodomonterske hale i dalje prema gradu novi dio operativne obale dužine 140 m, po kojoj se na tračnicama kreće dizalica potisne moći od 15 t.

1995. godine nabavljen je novi, veći dok, dužine 141 m, šireine 37 m i podizne moći od 15000 t (sagrađen u Italiji) dok je prijašnj idok otegljen u Tursku gdje se koristi u blizini Istambula. Novi dok omogućuje remont i većih brodova, a izgradnjom nove gradske obale većih dubina, osiguran je privez i najvećih putničkih brodova. Od prvog dokiranog broda (Buga, 1974.) do kraja 2007. u doku je bilo 1832 brodova svih oblika i namjena, a najveći je bio teretni brod "Krapanj" dužine 155 m i nosivosti 24 000 dwt. Ukupna registarska tonaža obrađenih brodova iznosi preko 6 milijuna br tona, a najviše je obrađeno 1975.g. sa 300000 brt.

Od većih zahvata, koji svjedoće o ljudskim i tehničkim mogućnostima brodogradilišta, istiće se spašavnje i popravak broda "Ursa", nakon nasukavanja na podmorskoj hridi (1977) kada je obnovljeno podvodna struktura ili ovih dana završeni radovi na oštećenom pramcu i skupocjenom propeleru broda "Marko Polo". Novijeg datuma je i izgradnja broda za razgledavanje podmorja za stranog naručitelja.

Kroz navedeno razdoblje povećao se broj zaposlenih sa 90 na 233 u 1976. godini i zapošljavo se uglavnom visokoobrazovna i visokokvalificirana radna snaga specijalnih zanimanja, tako da se škver osposobio za veće zahvate u remonut i rekonstrucijama. Danas je direktor brodogradilišta dipl.ing. strojarstva Vinko Mužić.

U škveru se vrši remont brodova Lošinjske plovidbe, Jadrolinije i drugih privatnih brodara. Od svih brodova Lošinjske plovidbe najzanimljiviji je putnički brod Marina, koji je plovio punih 69 godina, a sada ostaje u gradskoj luci kao ploveći spomenik.


NEKOLIKO OSNOVNIH POJMOVA O BRODOVIMA

Pojam i podjela: Brod je plovilo koritasta oblika za prijevoz ljudi i robe. Ima brodova koji služe za druge tehničke svrhe i radnje. Prema veličini brodovi se dijeli na manja plovila- brodice i najveća plovila za otvoreno more-brodove. Prema materijalu mogu biti drveni, čelični, kompozitni, plastični. Prema pogonu: jedrenjaci, brodovi na mehanički pogon. Prema svrsi: trgovački, brodovi za prijevoz putnika i robe, a dijele se u putničke, teretne i putničko teretne. Cestovna vozila i putnike prevoze trajekti, a tvorničke pošiljke vozila ro-ro brodovi, tankeri prevoze naftu i njene produkte i ukapljeni plin. Generalni teret prevoze brodovi za raznovrsni suhi teret, pakiran ili ne, a sada sve više brodovi za prijevoz kontejnera. Postoje brodovi za prijevoz pojedinih vrsta voća, žitarica, mesa, ruda…Specijalni brodovi služe za osobite svrhe: vatrogasni, jaružala, bolnički, ledolomci, sbrodovi svjetionici, za bušenje podmorja…

Dijelovi broda. To su pramac, krma, lijevi i desni bok, trup, paluba, nadgrađe, dno. Ravnina na kojoj brod pluta, siječe brodski trup po crti zvanoj vodena linija. Dio trupa iznad vodene linije je nadvodni dio trupa, a ispod vodene linije podvodni dio (ribina). Dubina do koje doseže najniži dio brodskog dna je gaz. Danas veliki brodovi imaju gaz i do 15 m ispod površine vode. Iznad palube su razne nadogradnje. Ako sežu od boka do boka zovu se nadgrađa, koje na pramcu zovemo kaštel ili pramnica, u sredini broda-most, a na krmi-kasar ili krmnica.

Dimenzije broda. Dužina preko svega mjeri se kroz krajnje točke broda, a dužina na vodenoj liniji broda je najčešće kraća od dužine preko svega. Širina se mjeri na najširem mjestu broda. Visina se mjeri na boku od kobilice do najviše palube. Gaz označuje dubinu do koje je brod uronjen u vodu, a označuju je gaznice, brojke na vidnom mjestu pod pramcem i krmom.

Nosivost i zapremina broda. Nosivost broda mjeri se u tonama, a označuje engleski-dead weight, DWT. Ukupna nosivost označuje ukupan teret na brodu (tj. putnike, posadu, gorivo i robu). Zapremina broda označuje obujam (volumen) brodskog prostora. On se mjeri registarskim tonama, znaka rt ili RT. Brutto registarska tonaža (brt ili BRT) je ukupan prostor čitave unutrašnjosti brodskog trupa i svih zatvorenih nadgrađa. Netto regisarska tonaža je volumen prostorija koje služe samo za prijevoz robe i putnika. Jedna registarska tona iznosi 2,823 m3 brodskog prostor.


DOK

Kao i svako remontno brodogradilište tako i lošinjski škver posjeduje dok za održavanje i popravak brodova. Dok je ustvari velika naprava u koju se može smjestiti brod na suhom, radi čišćenja, ličenja ili popravka njegova podvođa ispod površine mora, ali i radova na nadvođu. Razlikuje se suhi (bazen na kopnu) i plutajući dok, kojeg posjeduje lošinjskog brodogradilište, a građen je od čelika kao ponton i pliva na moru. Plutajući dok sastoji se od jednog vodoravnog dijela i od dva vertikalna kasona (zatvorene čelične komore) tzv. U-dok. Dok je podijeljen u čelije koje se pune morem, kad dok treba uzdignuti da brod ostane na suhom, sigurnosno učvršćen na vodoravnom tlu doka, dužine 141 m, koliko i sam dok. Na lošinjskom doku mogu se smjestiti brodovi do 150000 t nosivosti.


REMONTNI RADOVI, DOKOVANJE

Podizanjem broda na dok obavljaju se prvo opći pregled broda i ustanovljuju potrebni remontni radovi. Remont podvodnog dijela broda obvalja se na doku, a radovi na nadvođu mogu se izvršiti ili na doku ili na privezu broda uz operativnu obalu. Obično se krene čišćenjem čelične oplate podvodnog dijela broda od biljnih i životinjskih organizama koji su se učvrstili za dno, pa time zbog trenja smanjuju brzinu broda. Ujedno je potrebno odstraniti rđu nastalu korozijom u morskoj vodi, koja izjeda metal. To se ranije obavljalo ručnim alatom i brusilicama dok se sada izvodi mnogo brže i jeftinije mlazom morske vode, pod velikim pritiskom od tisuću bara.

Korozija na metalu može biti ravnomjerno površinska ili lokalna. Elektrokemijska korozija izaziva 95% razaranja metala, a posljedica je elektokemijske rakcije između metala i okoline (mora). Korozija nanosi velike štete brodovima a sprečava se upotrebom otpornih metala i slitina. Podvodni dio broda dobro se čuva tzv. Katodnom zaštitom, postavljanjem protektora od cinčanih legura na više mjesta dna broda, koji apsorbiraju negativne učinke galvanskih struja na metale. Zaštitničke cinčane legure se troše te se povremeno mijenjaju. Zaštita od korozije sprečava se i pokrivanjem metalnih dijelova slojem otpornijeg metala, kao i premazivanjem bojom u nekoliko slojeva.

Bojenje brod je česta radnja pri remontu radi zaštite od korozije i radi estetskog izgleda, limovi podvođa se nakon čišćenja vodenim mlazom, premažu antivegetativnom bojom protiv obraštanja, a prije toga se premazuju antikorozivnom bojom. Nadvođe se boji temeljnom i pokrivnom bojom, palube posebnom hrapavom bojom, na tankerima i vatrostalnom bojom.


NAVOZ

Navoz je kosa radna površina opremljena za gradnju i remont, porinuće ili izvlačenje broda na kopno. Sastoji se od nadvodnog dijela na kojem se gradi ili popravlja brod i podvodnog dijela koji osigurava izvlačenje i porinuće broda u more. Navoz u brodogradilištu Lošinj je za brodove do 500 t i na njemu se sada vrše poslovi remonta kao i na doku, ali za manje brodove. Glavna oprema navoz su dizalice, saonici koji se postavljaju pod kobilicu, poklade koje bočno drže brod i platforma sa vitlom koji izvlači brod. Porinuće broda u more obavlja se slobodnim spuštanjem broda, tako da klizi na sonici po poprečnim drvenim pragovima u more. Manja plovila, brodice mogu se dizati i spuštati pomoću dizalica.


TEHNIČKI PREGLED BRODA

Tehničkim pregledom broda utvrđuje se sposobnost broda za plovidbu prema utvrđenim propisima, a obavljaju ga nadležne ustanove i klasifikacijski zavodi. Klasifikacija trgovačkog broda određuje vrsnoću odnosno klasu broda i daje pouzdane podatke o brodu. Nakon pregleda izdaje se svjedodžba o klasi broda, a vrijedi 4 godine. Najstariji klasifikacijski zavod je Lloyd,s Register of Schipping iz Velike Britanije, a kod nas Hrvatski registar brodova.

Tehnički pregled obično se obavlja i nakon dokovanja i remonta broda, pa tako i u ML, inače u luci. Osnovni pregled se provodi za novogradnje broda. Redovni se vrši periodički svake jedne ili 2-4 godine, a svrha mu je kvalifikacija broda. Kontrolni pregled provjerava sposobnost za plovidbu jednom goišnje. Izvanredni tehnički pregled provodi se poslije pretrpljene havarije, utvrđenog nedostatka ili većih popravaka.


priredio Tomislav Morović, 2010.
x

RADIONICE / WORKSHOPS:

4.–14. 6.
Radionica dokumentarne fotografije: Otok i Škver, voditelj Luka Strika / Documentary photography workshop: Island and Škver, led by Luka Strika
PDF INFO

4.–14. 6.
Radionica Škver u krupnom planu: vježbanje kritikog pogleda i kreativnog pisanja o umjetničkim praksama Škvera, voditeljica Petja Grafenauer Škver Closeup: exercising critical perspective and creative writing about art praxis of Škver, led by Petja Grafenauer
PDF INFO

4.–14. 6.
Radionica animacije, voditelji Alexander Stewart i Lilli Carré / Animation workshop, led by Alexander Stewart i Lilli Carré
PDF INFO

x
AIDAN KOCHANNA EHRLEMARKANEF BERLINAUSTIN ENGLISHAYMERIC HAINAUXBOŠTJAN ČADEŽBRUNO POGAČNIKBRUNO BORGESBRUNO TOLICCLARA BESSIJELLE JOHANSSONCZENTRIFUGADARIO KRMPOTIĆDAN DDAVOR SANVICENTIDELPHINE CHAUVETDMTVDOMAGOJ BLAŽEVIĆDOMINO BOOKSDUNJA JANKOVIĆEMA EMA EMAEMELIE RONDAHLEMIR SEHANOVICEXPERIMENTAL HALF HOUREYEWORKS FESTIVALFESTIVAL ŽELJEZARAFIJUKGORAN ŠKOFIĆIVA PROLICIGOR BEZINOVIĆIGOR HOFBAUERILAN MANOUACH • IVA ŠULOVIĆ • IVANA ARMANINI • IVANA ZUBOVIĆ • IZVANREDNI BOBJOHANNA MARCADE • JOSIP BOLONIĆ • KOMIKAZEKONRAD GECALALA JELALENHART TAPESLILLI CARRÉLINA RICALISA MANGUMLUKA STRIKAMARIJA LOPACMARIJAN CRTALIĆ • MARKO GOLUB • MARKO KROJAČMARKO SALAPURAMATIJA KRALJMATHIEU DESJARDINSMATT CARLSONMIGUEL CARNEIROMILETA MIJATOVIĆMIRON MILIĆMSHRNOVO DOBAN. MIHALJEVIĆ / SOFT TEMPLE II • NUNO PINTO • OFICINA ARARAOKOPETJA GRAFENAUERRYAN JEFFERYSERGEJ VUTUCSRETAN BORTARYN TOMASELLOTURBO COMIXTHE PROJECTSVANA GAĆINAVANČO REBACVAZMOSLAVVETOMATYOMADICŽELJKA BLAKŠIĆ
x

AIDAN KOCH je ilustratorica iz Portlanda u Oregonu, trenutno živi u Sebastopolu u Californiji. Samostalno je objavila brojne stripove razvijajući poseban poetičan i senzitivan stil koji odudara od tipiziranog stripovskog karaktera. Interesira ju progresivnost i eksperimentalnost medija te ideje o izolaciji, samorefleksiji i prirodi. Crta između dvadeset minuta i osam sati dnevno.

www.aidankoch.com


ALEXANDER STEWART je suosnivač Eyeworks festivala eksperimentalne animacije. Njegovi kratki filmovi prikazivani su na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, Tribeca Film Festivalu i ImageForumu u Japanu. Predaje animaciju na Sveučilištu DePaul, a između 2006. i 2013. godine bio je selektor projekcija u Roots & Culture centru suvremene umjetnosti u Chicagu.

www.alexanderstewart.org


ANNA EHRLEMARK je grafičarka, ilustratorica i lingvistica, trenutno živi u Gothenburgu u Švedskoj. Radi s pripovijestima i slutnjama, crnom tintom na bijelom papiru. To može biti introvertno, pa se promjene materijal i tehnika​​, napravi se nešto veliko, donese se tvornica tvornici, spomenik spomeniku, večera psima!

www.ehrlemarken.se
www.ehrlemarken.tumblr.com


BOŠTJAN ČADEŽ je intermedijski umjetnik i programer. Već tijekom studija industrijskog dizajna u Ljubljani počinje se baviti produkt dizajnom, animacijom i street artom. Za interaktivnu računalnu igračku Line Rider dobio je prestižnu nagradu za inovacije na Game Developers konferenciji u San Franciscu. Od 2009. fokusira se na područje računalske real-time i generativne grafike. U posljednje vrijeme u suradnji s umjetnikom Markom Batistom radi na audio-vizualnim performansima.


BRUNO TOLIĆ je multimedijalni umjetnik te dio Turbo Comixa koji u Francuskoj objavljuje neovisne stripove iz Srbije i Hrvatske. Jedan od pokretača i organizatora festivala nesvrstanog stripa "Novo Doba" koji se održava u Beogradu i Pančevu. Zajedno s Goranom Zmaićem 2010. je pokrenuo blog tj. projekt pod nazivom Krekhaus na kojem se mogu naći njihovi samoinicirani i neobjavljeni radovi, a trenutno pod istim pseudonimom rade na animiranom filmu naziva Živa Sila.

http://krekhaus.com/
http://www.turbocomix.eu/blog


DAVOR SANVINCENTI, multimedijalni umjetnik, aktivan od 1979.

http://messmatik.net/


DELPHINE CHAUVET provela je djetinjstvo u Alžiru i Maroku, a trenutno se usavršava u francuskom Angoulêmeu. Studirala ja na Akademiji umjetnosti u Tourcoingu. 2009. u suradnju s Jimmy Audoinom napravila je zapaženi animirani filmu Saison mutante.

http://faunorage.blogspot.com


DUNJA JANKOVIĆ je diplomirala slikarstvo na ALU Zagreb, a magistrirala na School of Visual Arts u New Yorku. Od 2003. sudjeluje u radu strip kolektiva Komikaze, s kojim izlaže i gostuje na raznim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dosad je objavila samostalne strip-albume u SAD-u, Portugalu i Srbiji. Idejna začetnica i voditeljica ŠKVER art projekta u Malom Lošinju, jedna od organizatorica internacionalnog strip festivala THE PROJECTS (Portland, Oregon) te predavačica na Independent Publishing Resource Center-u u Portlandu. Skrasila se na otoku Lošinju.

www.tripica.org


EMAEMAEMA je beogradska umjetnica koja radi u simbiozi ilustracije i street arta. 2012. je izlagala na grupnoj izložbi "Exit Through The Glory Hole: Pervert's Guide to Belgrade's Graphic Underground" u berlinskoj galeriji "Neurotitan". Posljednje dvije godine sudjelovala je na zagrebačkom festivalu Muzej ulične umjetnosti. Ona i Sretan Bor slikali su đungle po zidovima i vratima prošlogodišnjeg Škvera.

emasdream.tumblr.com/


EMELIE RöNDAHL je umjetnica koja stvara u području vizualnih umjetnosti i tekstilnog zanata. Živi i radi u Gothenburgu u Švedskoj.

www.emelierondahl.se


EYEWORKS je festival koji se fokusira na apstraktnu i nekonvencijalnu animaciju. Festivalski program uključuje eksperimentalne animacije svih vrsta. Utemeljen je 2010. i održava se svake godine u Chicagu, a projekcije ovog festivala održane su još na Autoptic festivalu (Minneapolis, MN), na Brooklyn Comics & Graphics festivalu, Dartmouth Collegeu te na Helsinki Comics Festivalu.

www.eyeworksfestival.com


GORAN ŠKOFIĆ u svojim radovima istražuje i problematizira poziciju pojedinca unutra raznih socijalnih i društvenih sfera suvremenog života. Društvena kontrola, manipulacija, manjkavost tijela,društveni aspekti i apsurdi svakodnevnice stalna su teme njegovog rada. Škofićevi radovi uključuju photo i video kolaže, video performanse, film i zvuk, prostorne instalacije. Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu, dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2009. godine.

www.goranskofic.com


IGOR BEZINOVIĆ rođen je u Rijeci, živi u Zagrebu, snima filmove, a ima i blog.

lavandin.tumblr.com


IGOR HOFBAUER je ilustrator, dizajner i strip crtač čiji se jedinstveni izraz uglavnom povezuje s poznatim vizualnim identitetom plakata i programa zagrebačkog kluba Močvara. Stripove je započeo objavljivati unutar kolektiva Komikaze. 2004. njegovi plakati su uvršteni u "The Art of Modern Rock: Poster Explosion", luksuznu kompilaciju recentnih svjetskih rock plakata. U suradnji s piscem Edom Popovićem ilustrirao je četiri kratke priče. Dizajnirao je scenografije za nekoliko kazališnih predstava te kompletni grafički identitet, animacije i jinglove za televizijski show Briljanteen. Razvio je prepoznatljiv stil plakata i crteža koji se temelji na kombinaciji klasičnih američkih stripova i film noira, pop arta, njemačkog ekspresionizma i ruskog konstruktivizma.

http://www.komikaze.hr/author/igor-hofbauer-hof


JASON LEIVIAN je stripoljubac i vlasnik Floating World Comics-a, stripoteke, knjižare, galerije i izdavačke kuće iz Portalda (Oregon). Voditelj je festivala eksperimentalne animacije DMTV te uz Dunju Janković i Lisu Mangum organizator internacionalnog festivala eksperimentalnog stripa i narativne umjetnosti The Projects.

http://floatingworldcomics.com/


JELENA MIJIĆ studira transmedijska istraživanja na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Član je fotografskog kolektiva Belgrade Raw s kojim je u 2013. djelovala kao kustos izlagačke sezone galerije Artget Kulturnog centra Beograda. Jelenino posebno područje interesa je knjiga kao umjetnički objekt i forma umjetničkog izražavanja. 2013. godine provela dva mjeseca na portugalskom otoku Madeira, kao sudionik i kao organizator artist in residence programa i festivala "MultiMadeira"

http://multimadeira.com/
http://cargocollective.com/jela
http://belgraderaw.com


JOHANNA MARCADE studirala je grafiku u francuskom Angoulęmeu radeći pretežito ilustracije i fotomontaže za fanzine. Prvi strip napravila je 2006. u Beogradu. Johanna je iskoristila najbolje je objega, grafike i stripa, objavljujući u brojnim underground magazinima i DIY izdanjima, kombinirajući tehnike i različite vrste štampe, kolaž, crtež i kompjutersku grafiku. Zajedno s Brunom Tolićem pokrenula je izdavačku kuću Turbo Comix s ciljem objavljivanja nezavisnih stripova s područja Hrvatske i Srbije u Francuskoj. Jedan je od organizatora festivala nezavisnog stripa Novo doba koji se održava u Beogradu i Pančevu.

http://www.turbocomix.eu/blog


JOSIP BOLONIĆ - JOŽA začet u Londonu, rođen u Zagrebu. Strastveni sakupljač muzike raznih glazbenih smjerova, a ponekad i puštač različite muzike. Samoprozvani režiser, montažer, kamerman i animator. Sakupljač loših, a ponekad i dobrih filmova. Prijatelj životinja, poneku nosi na sebi, a neke i jede. Voli pojest, popit i rado sebe vidi u društvu, češće lošem nego dobrom. Ne voli nepravdu, ali izbjegava pravdu. Često spreman na šalu, rijetko ozbiljan. Trenutačno sudjeluje u radu na www.subsite.hr, glasilu udruge za nove sociokulturne inicijatve. Premetač iz šupljeg u prazno. Sve u svemu jedna divna osoba.

https://www.youtube.com/watch?v=HS7Ge_aUL88
https://www.youtube.com/watch?v=UKUDdsyIyfU
https://www.youtube.com/watch?v=TSKxMghtpKI


LILLI CARRÉ je interdisciplinarna umjetnica, ilustratorica i suosnivačica Eyeworks festivala. Njezini animirani filmovi su pokazani na festivalima diljem SAD-a i u inozemstvu, uključujući Sundance Film Festival. Autorica je nekoliko stripova te nedavno objavljene zbirke kratkih priča Heads or Tails u izdanju Fantagraphicsa, a njeni radovi su objavljeni u New Yorkeru, u The New York Timesu, Best American Comicsu i Best American Nonrequired Readingu. Živi u Chicagu.

www.lillicarre.com


LINA RICA, multimedijska umjetnica. 2008. diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je nekoliko nagrada i stipendija. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi i festivala u zemlji i inozemstvu, od kojih neki Operacija:Grad u Zagrebu, MGLC u Ljubljani, BJCEM u Bariju, Novo Doba u Beogradu, Hrvatsko trienale grafike i Hrvatsko trienale crteža u Zagebu, ESSL Award u Zagrebu, Škver na Malom Lošinju, Trijenale grafike u Pragu, Paralelni svetovi u Ljubljani, Estampa Print Fair u Madridu, Punta Arta na Zlarinu, SCGI Conference PRINT:MKE, Milwaukee, USA. Vodi galeriju GaleRica u vlastitom stanu u Makarskoj, suorganizatorica je festivala fotografije Foton u Makarskoj.


LISA MANGUM je teoretičarka istočnoeuropskog stripa. Studirala je animaciju na Evergreen State Collegeu i California Institute of the Arts. Radila je na publikacijama "GAZETA: Comics from Bangkok to Belgrade" i "Stripovi: Contemporary Comics in Croatia in Serbia". Predaje strip u Independent Publishing Resource Centru i vlasnica je male prodajne galerije OKO u Portlandu (Oregon).


LUKA KNEŽEVIĆ-STRIKA je fotograf slobodnjak iz Beograda sa višegodišnjim iskustvom u foto timovima nekih od najvećih regionalnih festivala (Exit, Resonate, Festival Nauke, Share Conference), ali i u dokumentarnoj fotografiji generalno. Jedan je od osnivača kolektiva Belgrade Raw sa kojim izlaže fotografije diljem Europe, a prošle godine kolektiv je kustosirao izlagačku sezonu u fotografskoj galeriji Artget u Kulturnom Centru Beograda.

http://lukaknezevicstrika.com
http://cargocollective.com/lukastrika
http://belgraderaw.com


MARIJAN CRTALIĆ je umjetnički direktor festivala Željezara i multimedijalni umjetnik iz Siska. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vasilija Jordana. U svom se radu orijentira na kritiku društva i propitivanje vlastita identiteta, najčešće kroz provokativne performanse, video i fotografiju. Izlagao je samostalno te na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nagrade T-HT@MSU, Zagreb za rad "Nevidljivi Sisak - Fenomen Željezara" 2010.

http://marijancrtalic.blogspot.com/
http://www.festivalzeljezara.org/


MARKO GOLUB radio je kao likovni kritičar, novinar i urednik Redakcije kulturnog programa Radija 101 do 2010. godine, a do danas kontinuirano objavljuje likovnu kritiku u sklopu 1. i 3. programa Hrvatskog radija, te u časopisima Zarez, Kontura, Čovjek i prostor, Oris, itd. Trenutno djeluje kao urednik stranice Dizajn.hr, voditelj HDD galerije u sklopu Hrvatskog dizajnerskog društva te kao scenarist i voditelj emisije Trikultura na 3. Programu HRT-a. Član je Umjetničkog savjeta Galerije Forum, Studijske sekcije ULUPUH-a, HZSU-a i Izvršnog odbora hrvatske sekcije AICA-e. Dobitnik je Godišnje nagrade HS AICA-e za 2013. godinu.

http://www.dan-d.info/


MARKO SALAPURA je arhitekt i umjetnik. Predstavlja Srbiju na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu arhitekture s projektom Muzeja revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije u Beogradu.

www.markosalapura.com


MATHIEU DESJARDINS je ilustrator prepoznatljiv po svom grotesknom, psihodeličnom i bizarnom izrazu. Od 2010. vodi MeconiuM editions koji izdaje plakate i knjige u sitotisku te kolektivni zine AVORTON.

http://bellevue-illustration.com/mathieu-desjardins/
https://www.facebook.com/pages/-Avorton-M%C3%A9coniuM-%C3%A9ditions/249703701737471?ref=hl


MIRON MILIĆ akademski je grafičar, ilustrator i street art umjetnik. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Miroslava Šuteja. Sudjelovao je na izložbama i street art projektima u Hrvatskoj i inozemstvu te ilustrirao za brojne reklame, časopis Playboy i modnu marku Ellesse. Postao je prepoznatljiv po svojim muralima na kojima, kao i u crtežu, često koristi komične, ironične i lirične komentare ili citate. Živi u Zagrebu i radi u sklopu niza ateljea mladih umjetnika u prostoru Medike.

http://www.wooloo.org/miron.milic


N. MIHALJEVIĆ & SOFT TEMPLE II djeluju u području konceptualne kompozicije i performativnog sound arta. U zajedničkom se radu služe zaboravljenom metodom auralne mitografije koja podrazumijeva kombiniranje raznorodnih postupaka i žanrova (izvedbe recitala za analogni synthesizer uz istraživanje zvučne komponente svakodnevnih rituala) u kontekstu peformansa u privatnim kućnim ambijentima, za čijeg se trajanja dokida razdvojenost banalnog i transcedentnog.

www.nikomihaljevic.com
www.alluvialgold.net


PETJA GRAFENAUER je predavačica, kustosica i spisateljica o suvremenoj umjetnosti. Glavna područja njenog interesa su diskurs i prakse vizualnog iz druge polovice dvadesetog stoljeća, s naglaskom na regionalnim, ex-socijalističkim diskursima i praksama povijesti umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Od 2005. je vanjski predavač povijesti suvremene umjetnosti na Visokoj školi za umjetnost Sveučilišta u Novoj Gorici. Redovito surađuje s World of Art, Školom za kustose i kritičare suvremene umjetnosti te je urednik Art Words magazina. Od 2001. objavljuje recenzije i povijesno-umjetničke tekstove u različitim medijima. Kustosirala je na više od 50 projekata i izložbi.

http://www.bluewithfreckles.com/index.html


SRETAN BOR je sretno dijete iz miješanog braka koje provodi dane crtajući. Voli prostore koji imaju tepih i tepihe koji prikazuju biljke. Ostatak života namjerava provesti spajajući žuto i plavo kako bi stvorio crveno.

http://cargocollective.com/sretanbor


VANA GAĆINA diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Zagreb. U želji za pokretanjem svojih slika otkriva video umjetnost. Zatim upisuje magisterij na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani na kojem se upoznala s raznim mogućnostima koje može pružiti spoj umjetnosti i tehnologije. Radi na multimedijalnim instalacijama u kojima povezuje klasičnu umjetnost sa suvremenom tehnologijom. Izlagala je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu.


VLADIMIR LENHART je član alternativnih bendova Klopka za Pionira i Pamba, a kao samostalni izvođač nastupa od 2010. godine. Pokrenuo je projekt Lenhart Tapes stvarajući jedinstveni egzotično kaotični i bizarni zvuk manipulacijom audio kasetama. Po principu ready-made koristi različite prethodno snimljene materijale koje miksa uživo uz pratnju originalnih i ritmičnih loop-ova, tretirajući walkmane kao muzičke instrumente.

http://lenhartapes.bandcamp.com/


ŽELJKO BAŠKOVIĆ radi sa starim analognim projekcijskim tehnikama te ih kombinira s današnjom tehnologijom koristeći najbolje od starog i novog. Inspiriran mrtvim industrijskim mamutskim mjestima smještenim u mediteranskim pejsažima. Trudi se surovosti dati toplinu koja privlači.

www.zbaskovic.tumblr.com